Ususret obilježavanju Međunarodnog dana žena, ovaj mjesec razgovaramo o statusu žene u našem društvu.
Prema Globalnom izvješću o rodnom jazu za 2021. godinu, Hrvatska se smjestila na 45. mjesto. Najbliže smo ukidanju rodnog jaza u području zdravlja (0.978) i edukacije (0.995), a najgore stojimo u području participacije u ekonomiji (0.666) i politici (0.294).
Što se tiče diskriminacije u Hrvatskoj, najviše pritužbi Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zaprimila je po osnovi: spola – 83,5%, spolne orijentacije – 3,7%, rodnog identiteta i izražavanja – 3,9% i obiteljskog statusa – 3,1%. Posebice u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti – što čini udio od 48,3%.
U 2020. Godini ubijeno je 14 žena, od čega je 9 žena ubijeno od strane njihovih intimnih partnera. Dok ukupni broj evidentiranih kaznenih djela silovanja za 2020. godinu iznosio je 168, od kojih su sve žrtve bile žene. Napomenut ćemo da velik broj silovanja se ne prijavljuje.
Kao što imamo priliku vidjeti, mediji uporno koriste senzacionalistički izrazi za počinitelja kojima se čitateljstvo nastoji šokirati. Pozivamo vas da takve članke ne čitate. A najuporniji medijski trend i dalje je objektivizacija ženskog tijela i vrednovanje žena temeljem fizičkog izgleda.
Naglašavamo kako preklapanje različitih identiteta (kao što su rasa, rodni identitet, seksualna orijentacija, religija i mogućnosti) doprinosi jedinstvenom iskustvu diskriminacije. Iz tog razloga, nažalost svjedočimo da 47% ispitanika/ca u Republici Hrvatskoj se gotovo nikad ne izjašnjava otvoreno o svojoj istospolnoj orijentaciji, a Republika Hrvatska je jedna od zemalja s najvećim postotkom učenika/ca koji/e skrivaju svoju pripadnost spolnim i rodnim manjinama (51%). Republika Hrvatska spada u skupinu od nekoliko zemalja u kojima je preko 40% ispitanika/ca iskazalo da izbjegava određene lokacije zbog straha od nasilja zbog svoje pripadnosti seksualnim ili rodnim manjinama.
Nepovoljniji položaj u kojem se nalaze žene s invaliditetom odražava se na gotovo sva područja te stoga u znatnoj mjeri utječe i na kvalitetu njihova života. Rizik višestruke diskriminacije dolazi do izražaja prilikom ostvarivanja ekonomske neovisnosti, pronalaska posla i nastavka obrazovanja. Poseban problem predstavljaju i društvene predrasude te nepoznavanje problema s kojima se susreću žene s invaliditetom.
Pripadnice nacionalnih manjina također su u riziku od višestruke diskriminacije,a Romkinje pripadaju jednoj od najugroženijih društvenih skupina u hrvatskom društvu. Posebno je bitno raditi na unaprjeđenju reproduktivnog zdravlja Romkinja, većem uključivanju Romkinja u sustave srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja te u područje zapošljavanja i rada.
I zato nam se pridruži u noćnom maršu za 8. mart u Rijeci ili Zagrebu!
Izvori:
Global Gender Gap Report 2021 na https://www3.weforum.org/docs/WEF_GGGR_2021.pdf
Izvješće o radu za 2020. godinu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova na https://www.prs.hr/application/images/uploads/IZVJESCE_O_RADU_2020_Pravobranit.pdf
Socijalizacija žena
„Cijeli je život odraz naših prvih osjeta i mi gradimo našu svijest, naš cijeli misaoni život prema varijacijama i kombinacijama tih elementarnih osjećaja i dojmova…ne samo boja, oblika i zvukova, nego također slika i atmosfere…“ H. Read
Citat Herberta Reada daje nam određenu sliku o važnosti prvih godina života kod svakog čovjeka (Marović, 2009). Ono što danas znamo, mislimo i osjećamo samo je nadogradnja davno postavljenih temelja koje smo izradili putem procesa socijalizacije. Taj proces učenja kroz interakciju s drugima uključivao je i spoznaju o vlastitom rodnom identitetu, a potom i rodnim ulogama koje su tom identitetu pripisane.
Kod procesa socijalizacije važno je spomenuti i razvoj takozvanih rodnih stereotipa odnosno očekivanja o tipičnom ponašanju muškaraca i žena nastalih površnim generalizacijama o rodovima (Marović, 2009).
Predznak stereotipa ovisi o tome o kojoj grupi je riječ odnosno pozitivni stereotipi najčešće su vezani za vlastitu, a negativni za tuđu skupinu (Golub, 2017). Tako rodni stereotipi, igrajući važnu ulogu u organiziranju informacija o muškarcima i ženama, češće znaju biti negativno usmjereni prema ženama. Nadalje istraživanja pokazuju kako djeca, u najvećoj mjeri, usvajaju stereotipe od strane roditelja te odgajatelja i školskih učitelja (Schoon i Eccles, 2014).
Primjera štetnih posljedica prijenosa rodnih stereotipa ima mnogo. Tako na primjer istraživanja pokazuju kako roditelji i profesori očekuju manje od curica u području matematike (Tiedemann, 2000) te također profesori češće kod curica pohvaljuju odjeću i urednost dok kod dječaka pohvaljuju akademska postignuća (Rogošić, Maskalan i Krznar, 2020). Nadalje stereotipi utječu na daljnji razvoj predrasuda i diskriminacije, a čiji je najekstremniji oblik nasilje.
Važno je na vrijeme prepoznati rodne stereotipe koje smo usvajali od malih nogu, a kojima smo vjerojatno i dalje izloženi. Dok nam oni pomažu u procesuiranju i kategoriziranju mnoštva informacija koje dobivamo iz okoline ipak je potrebno uvidjeti da se taj proces odvija putem generalizacije, a ona ne dopušta da osobe promatramo kao individue. Također je važno propitati stavove i razmišljanja koja su nam odrasli prenosili i kritički se osvrnuti na njih. Moramo shvatiti da su i ti odrasli svoje stavove često temeljili na emocionalno obojenim pretpostavkama koje često nemaju nikakvog temelja u znanosti, a koje mogu bitno naštetiti određenoj grupi ljudi odnosno u ovoj situaciji ženama. Važno je informirati se o rodnim stereotipima, učiti o njima i njihovim posljedicama te spoznati da je na nama da prekinemo njihov transfer na nove generacije!
Literatura:
Golub, T. (2017). Osvješćivanje prisutnosti rodnih stereotipa u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (Doctoral dissertation).
Marović, Z. (2009). Ne smiješ plakati, ti si dječak. Dijete, vrtić, obitelj: Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima, 15(58), 18-23.
Rogošic, S., Maskalan, A. i Krznar, T. (2020). Preschool Teachers’ Attitudes towards Children’s Gender Roles: The Effects of Sociodemographic Characteristics and Personal Experiences of Gender Discrimination. Problems of Education in the 21st Century, 78(3), 410-422.
Schoon, I. i Eccles, J. S. (Eds.). (2014). Gender differences in aspirations and attainment: A life course perspective. Cambridge University Press.
Tiedemann, J. (2000). Parents’ gender stereotypes and teachers’ beliefs as predictors of children’s concept of their mathematical ability in elementary school. Journal of Educational psychology, 92(1), 144.
Što je to ženstvenost?
„Kako to sjediš? Nemaš nimalo nježnosti? Nikad ne nosiš suknje! Kratka kosa je za dečke! Previše psuješ!“
Ove i slične izjave imali smo priliku čuti od više izvora tijekom života, a koje su nas upozoravale da se ne ponašamo baš „ženstveno“. No što je uopće ženstvenost te kako smo uopće naučili koja su to ponašanja „ženstvena“.
Sve do 70-ih godina prošlog stoljeća smatralo se da su ženstvenost i muževnost dva pola iste dimenzije (Auster i Ohm, 2000). Nakon toga je sve više istraživača smatralo kako se zapravo radi o dvije odvojene dimenzije. Ženstvenost i muževnost su zapravo usko vezani uz očekivanja koja imamo o ženama odnosno muškarcima što znači da su oni u principu vezane uz socijalni konstrukt više nego uz biološki (Stets i Burke, 2000). Možda ih je najbolje objasniti kao rodni identitet osobe.
Treba istaknuti da premda rodne uloge, rodni stereotipi i rodni stavovi utječu na rodni identitet oni nisu istoznačnice (Katz, 1986). Rodni identitet uključuje sva značenja koja pridajemo samima sebi ovisno o našoj rodnoj identifikaciji, a ta značenja potom motiviraju rodno određena ponašanja (Burke, 1980). Ustvari za rodni je identitet puno važnije kakvo značenje pridajemo određenom ponašanju nego samo ponašanje.
U prošloj smo objavi već spominjali da su mnoge odrednice našeg ponašanja danas posljedica socijalnog učenja koje prakticiramo od rođenja pa tako i naša shvaćanja o tome što znače pojmovi „žensko“ i „muško“. No često se događa da se tijekom života pomalo odvajamo od kulturalnog modela ženstvenosti odnosno muškosti to jest netko može sebe smatrati ženskom osobom, ali u isto vrijeme doživljavati sebe kao na primjer dominantnu i racionalnu, osobine koje se češće vežu uz muške osobe (Stets i Burke, 2000). To pokazuje kako osobe zapravo često doživljavaju da imaju pojedine osobine i iz spektra ženstvenosti i iz spektra muškosti.
Pa zašto onda i danas slušamo o tome kako nismo dovoljno „ženstvene“?
Kako bi lakše procesuirali veliki broj informacija kojima smo okruženi ljudi kategoriziraju podražaje po određenim naučenim obrascima. Tako se događa i s kategorijom ženstveno-muževno. No treba napomenuti kako se vremenom ti naučeni obrasci mijenjaju odnosno kako u žene vremenom dobivale sve veća prava, mogućnosti i slobodu da budu to što jesu tako se mijenjala i naša percepcija što je ženstveno, a što ne. Ipak valja naglasiti kako i dalje živimo u svijetu gdje su mnoge fizičke i psihičke karakteristike rezervirane samo za isključivo jedan rod. Tako možemo primijetiti kako ženama često nije dopušteno da u poslovnom svijetu budu hladnije, odvažnije, asertivnije jer se onda drskima. Nadalje roditelji često znaju svoje kćeri prekoriti kada se u igri zaprljaju dok kod dječaka takve stvari ostanu nezapažene. Također žene su često tijekom odrastanja izvrgnute ruglu ako ne izgledaju kao „prava žena“ odnosno ako nemaju dovoljno razvijene obline budući da društvo nalaže da postoji samo jedan oblik u kojem prava ženstvena žena može doći. Primjera je i previše te je važno naglasiti da se i ženske i muške osobe proziva kada se ne ponašaju dovoljno „ženstveno“ odnosno „muževno“.
S obzirom na navedemo ponovo se javlja pitanje – što je ženstvenost?
Ukratko ženstvenost je sve ono što vas čini osobom kakva jeste! Ženstvenost je kratka kosa, ali i duga kosa. Ženstvenost je punija figura, a i ona mršavija. Ženstvenost je dominantnost, ali i povučenost. Ženstvenost je glasnoća i tišina, otvorenost i zatvorenost. Ženstvenost je najuža haljina, ali i najšira trenirka. Ženstvenost je gruboća, a i nježnost.
Ukratko ženstvenost je sve ono što vas čini osobom kakva jeste!
Literatura
Auster, C. J. i Ohm, S. C. (2000). Masculinity and femininity in contemporary American society: A reevaluation using the Bem Sex-Role Inventory. Sex roles, 43(7), 499-528.
Burke Peter, J. (1980). The Self: Measurement Implications from a Symbolic Interactionist Perspective. Social Psychology Quarterly, 43, 18-29.
Katz, P. A. (1986). Gender identity: Development and consequences. The social psychology of female-male relations: A critical analysis of central concepts, 21-67.Stets, J. E. i Burke, P. J. (2000). Femininity/masculinity. Encyclopedia of sociology, 2, 997-1005.
Toksična ženstvenost
U raznim medijima ženstvenost se predstavlja kao skup osobina koje osoba posjeduje (nježnost, krhkost, emocionalnost, vjernost, iskrenost, ljubaznost, šarm, itd.). Upravo te osobine se nameču ženama kako bi žene bile čim poželjnije isključivo muškarcima. Osim što navedeno potiče rodne stereotipe, isto tako potiče i heteronormativnost, no o tome ćemo drugom prilikom.
Ako ženstvenost nije prikazana na toksični način kojim se ordinira popunjavanje stereotipnih prostora, ona se tumači kao prostor za ženu da otkriva samu sebe i svoje slabosti pa i nedostatke kako bi se poboljšala te se kroz toksičnu pozitivnost reklamira topla, vesela i otvorena osoba kao ženstvena.
Neovisno o društvenom napretku vrijednosti ženstvenosti ostaju iste, što se suprotstavlja očekivanjima kako bi se žene trebale ponašati, npr. na radnom mjestu. Za posao je nerijetko važno preuzeti inicijativu i biti odlučan, što se kod žena smatra jako bossy te nerijetko nalazi ne neodobravanje, zgražanje i osuđivanje od strane drugih žena. To je jedan od primjera manifestiranja toksične ženstvenosti.
Implementirajući toksičnu ženstvenost osigurava se patrijarhalni sustav i njegova stabilnost. Kada pričamo o toksičnoj ženstvenosti, pričamo o ženi koju je patrijarhat naveo da internalizira mizoginiju. Moramo se posvetiti redefiniranju moći i stvaranju prostora za žene bez obzira ostavljaju li dojam konvencionalne ženstvenosti ili ne.
Zaključit ćemo s preporukom, radi bilo što zbog čega se osjećaš dobro i ugodno. Budi autentična sebi! I baš te briga!
Izvori:
http://www.asocijacijaxy.org/zenstvenost-iz-ugla-fkt
https://www.naturala.hr/kad-je-zenstvenost-postala-losa-rijec/
https://www.glam.hr/psihicki-i-fizicki-razlozi-zasto-je-toliko-vazno-probuditi-svoju-zenstvenost/
https://gloriaglam.hr/gg-talk/sve-se-cesce-govori-o-njoj-znate-li-sto-je-5217
https://snaganamjere.com/2020/02/26/zagrli-svoju-zenstvenost-3/
https://thred.com/hr/change/opinion-its-time-to-talk-about-the-toxicity-of-traditional-gender-roles/